U najavi aktualne sezone, košarkaška javnost gurala je Zadar u favorita prvenstva, kao i siguran pick za ostanak u ABA ligi. Potpis Uljarevića u rane lipanjske dane, povratak kapetana Ivanova, dolazak Allena i Farra bile su jake karte u rukama većine koja je to tvrdila. A gdje smo danas?
Nakon katastrofalnog ulaska u regionalnu ligu, Ante Nazor napustio je vruću klupu te je na nju po peti puta sjeo Danijel Jusup. Međutim, popularni Jupe nije uspio puno toga napraviti, a između redova spomenuo je kako momčad nije dobro fizički pripremljena. Cibona i Partizan slavodobitno su protutnjali Višnjikom, maštu navijača na tren je zagolicala nevjerojatno visoka pobjeda protiv Cedevita Olimpije, da bi ih poraz kod FMP-a ponovno otrijeznio.
Prst krivnje radi loše sportske politike s pravom je uperen u sportskog direktora Longina (u listopadu dao mandat na raspolaganje, Nadzorni odbor je to odbio), a sam Brane Longin tako je samo figurativno pokazao da osjeća odgovornost jer da je tako, ostavka bi bila neopoziva. KK Zadar već je godinama u raljama gradske političke klike, samo oni koji imaju odgovarajaću stranačku iskaznicu ostaju u igri, ma kakvi god rezultati bili.
Grad košarke zaslužuje vratiti se svojim korijenima, ustroj ozbiljnijeg omladinskog pogona nužan je kako bi klub prodisao, a na kraju i ubirao plodove svoga rada. Prije toga, potrebno je očistiti ga iznutra, od kadra koji ga guši. Ušli smo u 90. godinu igranja košarke u ovom prekrasnom gradu, sporta koji je ovdje doručak i večera. Bez jakog Zadra i njegovih talenata nema jake hrvatske košarke jer “Bog je stvorija čovika, a Zadar košarku.”