#234 Priprema, pozor, sad – starta "Liga bez pravog smisla!" | Crosarka.com #234

Priprema, pozor, sad – starta “Liga bez pravog smisla!”

Današnjim prvim kolom započinje 12. izdanje A1 košarkaške lige za prvaka, izdanje koje je prema svim najavama, ali i razvojem događanja, trebalo imati predznak najuzbudljivije, najizjednačenije, najneizvjesnije. No umjesto toga, postalo je najapsurdnije u povijesti, bez pravog smisla i značaja. Kako se to dogodilo? Preko noći? To nikako.

Sustavno zanemarivanje i uništavanje hrvatske košarkaške lige ima svoj početak u 2001. godini, osnivanjem čuvene ABA lige. U tom trenutku, donosile su se ključne odluke na štetu hrvatske lige i hrvatskih klubova. A1 liga ostaje na cjedilu, odlazi u drugi plan i postaje liga bez sponzora, bez natjecateljskog i rezultatskog značaja, bez medijske popraćenosti. Samim time, klubovima se uskratio dotok financijskih sredstava, kvalitetnih igrača i trenera, dok se broj gledatelja na tribinama drastično smanjio.

Tko je odgovoran za postojeće stanje? Dvojbe nema. To su čelni ljudi Hrvatskog košarkaškog saveza u sprezi sa čelnicima ABA-e. Ti ljudi su, vođeni privatnim interesima, štetnim odlukama direktno utjecali na sudbinu hrvatske košarke.

S posljedicama takvih odluka klubovi A1 lige žive već 12 godina te niti jedan od njih danas niti slučajno ne može postati prvak Hrvatske, a niti pobjednik Kupa Krešimira Ćosića. Financijska situacija i limitiranost kvalitetom im, naprosto, to ne dopuštaju. Najviše što oni mogu postići jest plasirati se među 4 najbolja A1 ligaša i imati tu čast da u ligi za prvaka budu najčešće kanta za napucavanje hrvatskim ABA ligašima. I pritom je sasvim svejedno bili prvi ili četvrti, budući da prvak A1 lige ne dobiva ama baš ništa! Niti pehar, niti medalju, niti izlaz prema Europi, niti jednu kunu.

No tu apsurdima nije kraj. Naime, svih ovih godina hrvatska liga je davala predstavnika u Euroligi. Naravno, na potpuno besmislen način. Nekad se znalo da će to biti Cibona, budući da je imala potpisan višegodišnji ugovor za sudjelovanje u Euroligi. Nekad je odlučivalo nakaradno bodovanje kojim su se čelnici HKS-a svojom bujnom maštom i dječjom zaigranošću rugali hrvatskoj ligi, kupu legendarnog Krešimira Ćosića, klubovima, navijačima i cijelom hrvatskom košarkaškom puku. Činili su to tako da su najviše bodova za plasman u Euroligu davali klubovima prema plasmanu u ABA ligi, a tek onda prema plasmanu u hrvatskom prvenstvu, dok hrvatski kup, nažalost, u praksi nije vrijedio ništa. I tako su se ti bodovi prenosili iz prethodne sezone u nadolazeću pa osvajanje naslova prvaka Hrvatske najčešće nije značilo i nastup u Euroligi.

No takvo ponašanje i drskost čelnika HKS-a bili su samo paravan i priprema za ono što slijedi. A to je potpuno pretpostavljanje hrvatske košarkaške lige i hrvatskog kupa regionalnoj ABA ligi. Naime, znamo već da je od ove sezone izlaz u Euroligu moguć samo i jedino kroz ABA ligu te je hrvatsko prvenstvo izgubilo svaki svoj smisao i značaj. Zašto je tome tako?

Prenosim izjavu novinara Sportskih novosti Tvrtka Puljića u emisiji “Sedam” Sportske televizije (nedjelja, 24.03.2013.):

“Čelnici hrvatske košarke su ujedno ljudi koji su u vlasništvu poduzeća ‘Sidro’ koje vodi ABA ligu i oni su ABA ligi prepustili autonomiju našeg ulaska prema Euroligi.”

Želimo odgovore: Tko je njima dopustio da učine tako nešto? Tko im je dopustio prodaju hrvatske košarke? Tko je za to digao ruku? Gdje je transparentnost u donošenju odluka? Gospoda su to učinila na svoju ruku vođena vlastitim interesima bez da je provedena javna rasprava, a do mišljenja struke, klubova i navijača više nitko ne drži. Smatram da je krajnje vrijeme da nadležne institucije istraže interesne skupine u vrhu ABA lige i HKS-a te nam daju odgovore na postavljena pitanja.

Dakle, zbog takvih akrobacija i nepovoljnog razvoja situacije pod obručima, Hrvatska će po prvi puta od svoje samostalnost biti bez predstavnika u Euroligi. Euroliga, kao takva, je zapravo Liga prvaka te u njoj sudjeluju prvaci nacionalnih prvenstava. To su, između ostalih, prvaci Španjolske, Italije, Francuske, Grčke, Rusije i, zamislite, prvak ABA-e. Osobno, nisam čuo za takvo nacionalno prvenstvo.

Pored toga, treba istaknuti da francuski kup svake sezone daje svog predstavnika u Eurokupu. Koliko danas vrijedi Kup Krešimira Ćosića?

kup-zdrijeb-kinder-jaja

Osim Eurolige, mnogo je još nelogičnosti u neraskidivoj, ali i pomalo neusuglašenoj koaliciji HKS-ABA. Naime, prema ABA-i, posljednjeplasirana ekipa lige ispada i nema pravo nastupa sljedeće sezone, a prema HKS-u, tri najbolja kluba u hrvatskom prvenstvu će se kvalificirati u ABA ligu sljedeće sezone. No da li je to uistinu tako?

A što ako najbolji u A1 ligi bude Split? Dogodit će se da najbolji klub neće moći nastupiti u ABA ligi te će u ABA ligu ići tri najbolja kluba iza najboljeg kluba. Dogodi li se, pak, da oni budu svi redom iz grada Zagreba, niti oni svi neće moći u ABA ligu, budući da ABA liga ne dopušta sudjelovanje više od dva kluba iz istog grada. Dakle, tražit će se i peti klub po plasmanu.

Pojasnit ću primjerom mogućeg scenarija. Ako poredak nakon regularnog dijela prvenstva bude sljedeći:

1. Split
2. Cedevita
3. Zagreb
4. Cibona
5. Zadar

u ABA ligu će se plasirati Cedevita, Zagreb i Zadar.

Iz svega ovoga može se zaključiti da je moguć rasplet prema kojem prvak i doprvak Hrvatske neće imati pravo nastupa u regionalnoj ligi te da je Zadar jedini de facto siguran hrvatski predstavnik u ABA ligi sljedeće sezone. Naime, momčad s Višnjika samo mora biti uspješnija od A1 ligaša, Kvarnera, Jollyja i Alkara.

Dakle, evidentno je da ABA liga ne traži tri najbolja hrvatska kluba, nego tri najpodobnija. Ljudi koji ju vode, zapleću se u svojim smiješnim i nelogičnim propozicijama te u suradnji s kolegama iz HKS-a iz koraka u korak rade cirkus od hrvatske košarke, klubova i navijača.

Nažalost, moram konstatirati i pretvoriti frazu u činjenicu da je hrvatska košarka ove sezone uistinu dotaknulo samo dno. Pored fijaska reprezentacije na Europskom prvenstvu u Litvi, fijasko su doživjeli i hrvatski klubovi koji su svi redom ove sezone doživjeli neuspjehe u odnosu kakav su rezultat planirali i očekivali ove sezone. Cedevita je ostala bez Final Foura ABA lige, a time i Eurolige dok su se ostali grčevito borili za ostanak. Takvim raspletom iz lige je ispao Split, a Hrvatska je izgubila jednog predstavnika u ABA ligi. Klubove iz A1 lige danas rijetko tko i spominje.

Dio uzroka takvog stanja i katastrofalnih rezultata svakako treba tražiti i u lošoj financijskoj situaciji. Naime, nekad trofejni hrvatski klubovi svakodnevno se bore s neimaštinom, igrači i treneri mjesecima ne dobivaju plaću te je borba za preživljavanje iz sezonu u sezonu postala hrvatska klupska realnost. Hrvatsko prvenstvo i kup su potpuno zanemareni te danas nemaju baš nikakav smisao i značaj.

Postoji li izlaz? Postoje li kvalitetna rješenja za budućnost? Naravno da postoje. Pitanje je samo postoji li volja te ispravni i plemeniti motivi za postizanje višeg cilja – uspona hrvatske košarke.

Jedan od koraka je svakako vraćanje statusa i formata jedinstvene hrvatske lige kakva je bila nekad. Hrvatska liga, kao takva, mora biti baza i polazišna točka ka afirmiranju igrača i trenera u klubove na najvišem rangu natjecanja, Europi, a time i reprezentaciji. Koliko igrača iz A1 lige danas igra u najvećim hrvatskim klubovima? Koliko je njih na širem popisu reprezentativaca?

Kada i kako bi se igrala hrvatska liga?

Danas je moderno vući komparaciju s Europom pa ću to učiniti i ja na sljedećim primjerima. Maccabi Tel Aviv, ponos Izraela, je paralelno tijekom sezone uz Euroligu, igrao ABA ligu i izraelsko prvenstvo. Dakle, iako dominantan, nije ostavio nacionalno prvenstvo i posvetio se vlastitim interesima. Neki će reći, nije dobar primjer, Maccabi više ne igra ABA ligu. Idem dalje.

CSKA iz Moskve u sezoni nastupa na čak 4 natjecanja. I to kakva. Uz Euroligu, klub još igra regionalnu VTB ligu, rusko prvenstvo i ruski kup. Usporedbe s ABA-om radi, u VTB ligi, između ostalih, igraju sljedeći klubovi: Khimki, Unics, St. Petersburg, Žalgiris, Lietuvos Rytas te se ne bih složio s tvrdnjama da je ABA liga druga po snazi u Europi. Dakle, postoji primjeri koji nam pokazuju važnost nacionalnog prvenstva i načine na koji se može uskladiti s ostalim natjecanjima te opet zadržati sam europski vrh.

Neki će opet reći, CSKA je bogat i moćan klub i zato je to tako. Najprije da se razumijemo, u usporedbi sa hrvatskim klubovima, svaki klub je bogat i moćan. No pored toga, ne vidim problem da, primjerice, Cibona u subotu odigra utakmicu sa Širokim, u srijedu s Osječkim sokolom pa opet u subotu s Radničkim u Kragujevcu.

Za one koji smatraju da hrvatska liga nema smisla za ABA ligaše radi slabe konkurencije, dati ću još jedan primjer. Grčki velikani Olympiakos i Panathinaikos u svom prvenstvu redovito pobjeđuju između 20 i 50 razlike pa su opet u samom vrhu Europe. Olympiakos je, recimo, još uvijek aktualni prvak Europe.

Što može donijeti hrvatska liga? Smatram da može jako puno. Ekonomska situacija je svakako otežavajući faktor na koji se ne može puno utjecati. No s vremenom bi hrvatska liga ponovno dobila svoj status i malo pomalo bi počela privlačiti pozornost sponzora. Napredak vidim u afirmaciji igrača i trenera, pogotovo mladih koji će biti baza za reprezentaciju. Stvaranje pozitivne klime i davanje značaja hrvatskoj ligi i Kupu Krešimira Ćosića, u smislu direktnog plasmana u europska natjecanja, najbolji je recept za buđenje hrvatskog košarkaškog puka i povratak gledatelja na tribine. Važnu ulogu u promociji bi morali odigrati mediji te televizija s nacionalnom koncesijom koja bi prijenosima utakmica, poput danas rukometa, popularizirala košarku kao sport.

Dakle, smatram da prostora za uspon hrvatske košarke ima jako puno. Prvi korak je da interesne skupine u koaliciji HKS-ABA zamijene kompetentni i stručni ljudi, ljudi iz košarke koji će svojim radom i entuzijazmom vratiti hrvatsku košarku tamo gdje joj je i mjesto, u sam europski i svjetski vrh.

Dok mi o svemu ovome razmišljamo, hrvatski klubovi zbrajaju štetu nakon traumatične sezone i u takvom ozračju u “Ligi bez smisla” traže svoj put ka naslovu prvaka Hrvatske. Ovaj put taj naslov nema nikakvu težinu te će se ovo natjecanje održati u pomalo revijalnom tonu. Stoga, bilo bi dobro da tako i završi.

Neka se momčadi po završetku natjecanja pogoste janjcima, vinom i kolačima, kao što to rade i u ostalim revijalnim ligama. Sigurno će im značiti više od medalja iz ruku nečasnih, a dobro će doći i onima koji mjesecima nisu primili plaću. Time će mrvica smisla napokon ući u hrvatsku košarku te će sve skupa zaista biti, citiram: “Radost loptanja pod obručima”.